Izv. prof. dr. sc. IVAN DEVČIĆ

devcicDr. IVAN DEVČIĆ, izvanredni profesor, doktor društveno humanističkih znanosti, pročelnik katedre za filozofiju. Rođen je 01. siječnja 1948. u Krasnu (grad Senj, županija Ličko-senjska), gdje je g. 1963. završio i osnovnu školu. Srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Srednjoj školi za spremanje svećenika u Rijeci i u Pazinu; ondje je g. 1967. položio ispit zrelosti.

Teologiju i filozofiju studirao je na Visokoj bogoslovskoj školi u Rijeci (1967.-1968; 1969.-1970.) i na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu (1970.-1980.), kao pitomac Papinskog zavoda “Germanicum et Hungaricum”. G. 1976. postigao je na Filozofskom fakultetu spomenutog sveučilišta akademski stupanj licencijata (magistra) u filozofiji, te je odmah, na istom fakultetu, upisao dvogodišnji ciklus za doktorat iz filozofije i prijavio doktorsku tezu: “Der Personalismus bei Nikolaj A. Berdjajew. Versuch einer Philosophie des Konkreten”, koju je obranio 29. studenog 1980. U međuvremenu je g. 1975. zaređen za svećenika Riječko-senjske nadbiskupije. Po povratku iz Rima, od g. 1980. pa sve do danas, predaje filozofiju na Visokoj bogoslovskoj školi u Rijeci (sada Bogoslovni fakultet u Zagrebu – Teologija u Rijeci, područni studij). Pored znanstvenim i nastavnim radom, bavi se i odgojem, posebno svećeničkih kandidata (od 1980. do 1985. bio je vicerektor Bogoslovskog sjemeništa u Rijeci, a od tada do danas vrši službu rektora i ekonoma). Član je raznih vijeća Riječko-senjske nadbiskupije i Biskupske konferencije Hrvatske (Prezbiterijsko vijeće, Zbor savjetnika, Komisija “Pravda i mir”, a ranije Komisija za ateizam). 

U proteklih osamnaest godina predavao je, duže ili kraće vrijeme, gotovo sve filozofske discipline i čitavu povijest filozofije. U akademskoj godini 1998./99. predaje sljedeće kolegije: Povijest filozofije (II. dio) 2+2 sata Epistemologija 2 sata Ontologija 2 sata Etika 2 sata Teodiceja 4 sata Seminar 1+1 sat Vodio je više seminara: O biću i suštini prema sv. Tomi Akvinskom, Društvena misao Nikolaja A. Berdjajeva, Problem Boga u antičkoj i srednjovjekovnoj filozofiji, Problem Boga u novovjekovnoj filozofiji, Bog u filozofiji racionalizma, Suvremeni etički problemi. 
U razdoblju od 1990. do 1993. predavao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, kao honorarni nastavnik, izborne predmete “Čovjek kao etičko biće” i “Antropologija duha”. A u razdoblju od 1993. do 1995. predavao je, također kao honorarni nastavnik, obvezni kolegij “Filozofija” na Pedagoškom fakultetu istog sveučilišta. U znanstvenom radu bavi se istraživanjem i produbljivanjem Berdjajevljeve filozofije, kao i ruske religiozne misli općenito. Plod toga su njegovi radovi na hrvatskom jeziku: “Personalizam Nikolaja A. Berdjajeva”, “Subjektivizam i individualizam Nikolaja A. Berdjajeva”, “Etička misao Nikolaja A. Berdjajeva”, “Društvena misao Niklaja A. Berdjajeva”. Rezultat njegova bavljenja ruskom filozofijom sažet je u radu “Personalizam na ruski način. Shvaćanje osobe u ruskoj filozofiji” (detaljnjije bibliografske oznake vidi u popisu bibliografije). Proučava također fundamentalna pitanja etike, a plod toga je rad “Konstituiranje i osnivanje moralnih sudova. Uz problem odnosa između ontološkog i deontološkog reda”. Podjednako ga zanimaju i različita pitanja društvene etike, o čemu je napisao članke: “Društvena pravda, solidarnost i ljubav od enciklike ‘Rerum novarum’ do ‘Centesimus annus'”, “Društveno djelovanje Crkve i država”, “Etika društvenih medija”. Zalazi i na područje povijesti, pa je istražio povijest senjskog i riječkog sjemeništa, o čemu je napisao članke: “Senjsko bogoslovsko učilište”, “Povijest sjemeništa u Rijeci” i ovdje objavljeni rad “Bogoslovsko sjemenište u Rijeci s Visokom bogoslovskom školom u periodu komunizma (1947.-1990.)”. Relativno je najviše vremena, poslije obrane doktorske disertacije, posvetio problemima filozofije religije, točnije pitanju o biti religije, o spoznatljivosti Božje egzistencije i o mogućnosti našeg govora o Bogu, o ateizmu i teodicejskom problemu, o novoj religioznosti i o pitanjima odnosa među religijama, kao i o odnosu religije i filozofske antropologije. Rezultati su prezentirani u člancima i raspravama: “Kritičke prosudbe filozofske spoznaje Boga”, “Tematiziranje Boga u suvremenoj filozofiji”, “Osoba kršćanski novum”, “Bit i istina religije”, “Moralni korijeni ateizma”, “Govor o Bogu između antropomorfizma i agnosticizma”, “Iskustvo patnje izvor očovječenja i stvaralaštva”, “Crkva pred izazovom praktičkog ateizma”, “Problem Boga kao polazište međureligijskog dijaloga”, “Nova religioznost i gnosticizam” itd. Pored toga, član je uredništa “Riječkog teološkog časopisa” i “Senjskog zbornika”, od 1980. je pomoćni, a od 1996. i glavni urednik “Zvona. Mjesečnika za kršćansku kulturu”. 
Bio je član odbora za organizaciju znanstvenog simpozija “Krbavska biskupija u srednjem vijeku” i Međunarodnog znanstvenog skupa u povodu pedesete obljetnice Bogoslovskog sjemeništa i visoke bogoslovske škole u Rijeci. Kao predavač sudjelovao je na simpozijima o 25. obljetnici izlaženja “Crkve u svijetu”, o 50. obljetnici Filozofskog studija Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu, na Danu Filozofskog fakulteta D.I. u Zagrebu, na Međunarodnom znanstvenom skupu Društvo i tehnologija u Opatiji, na znanstvenom skupu u povodu obljetnica senjskog školstva, na simpoziju Filozofsko-teološkog instituta D.I u Zagrebu o novim religioznim pokretima itd. Nastupio je i kao predavač na Teološko-pastoralnom tjednu u Zagrebu te više puta na istoimenom tjednu u Rijeci. Bio je pokretač i višegodišnji suorganizator “Teološke tribine”, a član je i odbora za “Kulturnu tribinu” Teologije u Rijeci. Nastupa na raznim tribinama i prigodnim skupovima. 
Suradnik je u izradi Religijskog leksikona, što ga priprema Leksikografski zavod “Miroslav Krleža” (uredništvo je zaprimilo njegove tekstove u kojima je obradio oko pedeset natuknica iz struka “Ateizam/filozofija” i “Kršćanska filozofija”). Sudjelvao je svojim znanstvenim prilogom u izradi višenamjenskog priručnika “Etika-priručnik jeden discipline”, koji je pripremila i objavila “Školska knjiga” iz Zagreba. Uz nastavnopredavački, znanstvenostručni i uređivački rad, bavi se i novinarstvom, pišući o religioznim, etičkim i društvenim temama u raznim crkvenim i društvenim novinama, tjednicima i mjesečnicima. Jedan dio tih članaka skupljen je u knjizi “Obzori nade. Tragom kršćanskog humanizma”, objavljenoj u nizu “Radovi Teologije u Rijeci”, 1995. g. Od g. 1995. je naslovni, a od g. 1997. sveučilišni docent pri Katedri za filozofiju Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu – Teologija u Rijeci, područni studij. 

Bibliografija
A) Knjige:
1. Der Personalismus bei Nikolaj A. Berdjajew. Versuch einer Philosophie des Konkreten, Roma 1981, 108 str. Knjigu su recenzirali: J. Kribl (Bogoslovska smotra, godina LI, Zagreb 1981, br. 4, str. 556-558) i Mario Casanas (Revue Philosophique de Louvain, tome 81, novembre 1983, str. 664-665). Casanas je također citira u svom članku “L’autobigraphie de Berdiaev” (Revue Philosophique de Louvain, tome 80, mai 1982), zatim Jean-Claude Marcade u predgovoru francuskom izdanju Berdjajevljeva djela “Le nouveau Moyen age”, Lausanne 1985., a Maria Rossignotti u svojoj knjizi “Persona e tempo in Berdjaev” (Bologna 1993) donosi je u popisu izabrane literature. 
2. Obzori nade. Tragom kršćanskog personalizma, Rijeka 1995., str. 299. 
3. Pred Bogom blizim i dalekim. Filozofija o religiji, Zagreb 1998.

B) Članci, rasprave i predavanja:
1. Die Religionskritik von Branko Bošnjak (neobjavljeni magistarski rad, 83 strojopisne stranice, Rim 1976.). 
2. Der Personalismus bei Nikolaj A. Berdjajew. Versuch einer Philosophie des Konkreten (doktorska radnja, str. I-XXI + 1-346, od toga objavljeno I-XXI i 1-139, Rim 1981., usp. A) 1.) 
3. Subjektivizam i individualizam u filozofiji Nikolaja Berdjajeva, Crkva u svijetu, 2/1981. str. 134-144. 
4. Personalizam Nikolaja Berdjajeva, Bogoslovska smotra, 3/1982, str. 374-387. 
5. Etička misao Nikolaja Berdjajeva, Crkva u svijetu, 1/1982, str. 31-41. 
6. Antropološko značenje zakona, Svesci, 51/1983, str. 56-60. 
7. Kritičke prosudbe filozofske spoznaje Boga, Crkva u svijetu, 3/1984., 212-223. 
8. Tematiziranje Boga u suvremenoj filozofiji, Crkva u svijetu, 2/1986, str. 191-211. 
9. Bit i istina religije, Crkva u svijetu, 2/1987, str. 101-114. 
10. Osoba kršćanski novum, Crkva u svijetu, 1/1988, str. 5-17. 
11. Konstituiranje i osnivanje moralnih sudova. Uz problem odnosa između ontološkog i deontološkog reda, u zborniku Filozofija u susret teologiji, Zagreb, 1989, str. 169-192. 
12. Moralni korijeni ateizma, Crkva u svijetu, 2/1989, str. 120-130. 
13. Senjsko bogoslovsko učilište, Senjski zbornik, 16/1989, str. 55-62. 
14. Govor o Bogu između antropomorfizma i agnosticizma, Crkva u svijetu, 1/1990, str. 7-28. 
15. Društvena misao Nikolaja Berdjajeva, Crkva u svijetu, 2-3/1991, str. 143-159. 
16. Iskustvo patnje izvor očovječenja i stvaralaštva, u RTČ, god. 1, 1/1993, str. 24-47. 
17. Personalizam na ruski način. Shvaćanje osobe u ruskoj filozofiji, u “Synthesis theologica”, Zagreb, 1994., str. 369-388. 
18. Društvena pravda, solidarnost i ljubav od enciklike “Rerum novarum” do “Centesimus annus”, Bogoslovska smotra, 3-4/1992, str. 166-189. 
19. Društveno djelovanje Crkve i država, RTČ, god. 1., 2/1993, str. 193-208. 
20. Crkva pred izazovom praktičkog ateizma, u RTČ, god. 2, 1/1994, str. 3-18 
21. Problem Boga kao polazište međureligijskog dijaloga, RTČ, god. 2, 2/1994., 177-206. 
22. Etika društvenih medija, RTČ, god. 3, 2/1995, 213-220. 
23. Povijest sjemeništa u Rijeci. Od niže gimnazije do teološkog fakulteta, pregledni članak, u zborniku “Sveti Vid”, Rijeka, 1995., 127-134. 
24. Kakva teologija religija?, RTČ, god 3, 2/1995, str. 297-304. 
25. Kritički odnos Crkve prema potrošačko-hedonističkom mentalitetu, Bogoslovska smotra , god. LXV, br. 3-4/1995, 477-494. 
26. Određenje dobra, u: I. ČEHOK – I. KOPREK, (pr.), Etika. Priručnik jedne discipline, Zagreb, 1996., 93-132. 
27. Bit i istina religije. Problemi religijske epistemologije (predavanje u povodu proslave Dana Filozofskog fakulteta D. I. u Zagrebu 1997., neobjavljeno). 
28. Jonasova etika za tehnološku civilizaciju, “Društvo i tehnologija ’97”, radovi s Međunarodnog znanstvenog skupa Društvo i tehnologija (4, 1997; Opatija), pripr. J. Plenković, Rijeka, 1997., str. 188-192. 
29. Isusovački humanizam, u Zbornik radova sa znanstvenog skupa uz 370. obljetnicu od osnutka isusovačke gimnazije u Rijeci, publikacija Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci 1627.-1997., Rijeka, 1998., 23-27. 
30. Berdjajevljev put od ontologije do meontologije, RTČ, god. 6, br. 2/1998, str. 207-222. 
31. Geneza i značenje pojma “duh” u europskoj filozofskoj i religioznoj misli, predavanje s Teološko-pastoralnog tjedna u Rijeci 1998., u tisku. 
32. Monoteizam kao polazište židovstva, kršćanstva i islama, predavanje s Međreligijskog kolokvija “Katolici i židovi”, Sarajevo, 1998., predano u tisak. 

C) Prikazi i recenzije: 
1. Dva novija osvrta na Berdjajeva, prikaz knjige L. MEDUSA Nicolai Berdjaev. La morale, Napoli 1984, i J. KRIBLA Otkupljenje u mislima N. Berdjajeva, Zagreb 1983, Crkva u svijetu, 3/1984, str. 207-208. 
2. BATTISTA MONDIN, Antropologia filosofica, Roma, 1983, Bogoslovska smotra, 4/1984, str. 680-681. 
3. J. JUKI], Budućnost religije, Split 1991, RTČ, god. 1, 1/1993, str. 166-167. 
4. A. TAMARUT, Bild Gottes als Locus theologicus der Gnadenlehre. Die Gnade als Naehe Gottes in den Werken von Ivan Golub, Rijeka, 1994., Bogoslovska smotra, 2/1995, str. 307-309. 
5. IVAN MACAN, Filozofija spoznaje, Zagreb 1997., RTČ, god. 6, 2/1998., 359-360. 
6. DRAGOLJUB B. OREVIĆ (pr.), Iskušenja ateizma, Niš, 1997., RTČ, god. 6, 2/1998., 360-361.

 

Službe: Izvanredni profesor, Riječki nadbiskup
E-mail: nadbiskup@ri-nadbiskupija.hr
Adresa: Ul. Ivana Pavla II. br. 1, 51000 RIJEKA
Broj telefona: (051) 337-999
Broj faksa: Podatak nije dostupan